Je li kozmetika bez mirisa stvarno bolja za kožu?

Otvoriš novu kremu i prvo je pomirišeš. Prije nego što je uopće probaš na koži. Ako lijepo miriše, kao da je pola posla već obavljeno.

Onda negdje pročitaš da je miris najgore što možeš staviti na lice, da „prirodno“ ne znači ništa i da je jedina sigurna krema ona koja ne miriše ni na što.

Istina je, kao i obično, negdje između. Miris u kozmetici nije otrov. Ali nije ni nevin ukras.

„Bez mirisa“ ne znači uvijek isto

Američka akademija za dermatologiju (AAD) razlikuje dva pojma koja bi se kod nas oba prevela kao „bez mirisa“:

• fragrance-free – proizvodu nije dodana nijedna mirisna tvar
• unscented – proizvod ne miriše, ali je miris možda samo prikriven, pa ga ne osjetiš

Drugim riječima, krema koja ne miriše ni na što ipak može sadržavati mirisne tvari.

Zato je pouzdanija od natpisa na prednjoj strani deklaracija na stražnjoj. Ako u popisu sastojaka piše Parfum ili Aroma, proizvodu je dodan miris.

Parfem, prirodni miris i eterično ulje nisu isto

Kad proizvod miriše, iza toga mogu stajati tri različite stvari.

Dodani parfem. Mješavina mirisnih tvari, sintetskih ili prirodnih, koja na popisu sastojaka stoji pod jednom riječju: Parfum. Što je točno unutra, iz te riječi ne saznaš.

Miris same sirovine. Biljni maslac, ulje ili cvjetna vodica imaju svoj blagi miris i kad im ništa nije dodano. To nije parfem, to je sirovina kakva jest.

Eterična ulja. Koncentrirani mirisni dio biljke: lavanda, naranča, čajevac, bergamot. Na popisu sastojaka stoje pod latinskim imenom biljke, na primjer Lavandula Angustifolia Oil.

I tu dolazimo do najčešće zablude.

Prirodno ne znači automatski neiritirajuće

Eterično ulje lavande nije jedna tvar. To je mješavina desetaka spojeva, a među glavnima su linalool i linalil acetat. Koliko ih ima, jako ovisi o sorti: analiza 13 sorti lavande (Pokajewicz i suradnici, 2021.) našla je od 11 do 47 % linaloola.

Linalool i limonen, kojeg ima u kori citrusa, isti su spojevi koji se koriste i u parfemima. Koži je svejedno je li molekula došla iz polja lavande ili iz laboratorija.

Rijetko se spominje i ovo: eterična ulja na zraku oksidiraju. Švedsko istraživanje (Hagvall i suradnici, 2008.) pokazalo je da ulje lavande nema prirodnu zaštitu od toga. U ulju koje stoji izloženo zraku nastaju hidroperoksidi, spojevi koji lakše izazivaju alergiju od svježeg ulja.

U Švedskoj (Bruze i suradnici) na oksidirani linalool testirano je više od 4.000 pacijenata s dermatitisom, i 4,7 % ih je reagiralo. To nisu prosječni ljudi s ulice, nego ljudi koji su već imali problem s kožom. Ali brojka pokazuje da „prirodno“ i „bezazleno“ nisu sinonimi.

Iritacija i alergija nisu ista stvar

Kad koža pocrveni od kreme, obično kažemo da smo „alergični“. Dermatolozi tu razlikuju dvije stvari.

Iritacija se može dogoditi svakome. Ovisi o tome koliko je sastojka i u kakvom je stanju koža: oštećena koža i koža sklona ekcemu reagiraju lakše.

Alergija je drukčija. Imunosni sustav prvo mora „naučiti“ da mu neka tvar smeta. To se zove senzibilizacija. Tek pri idućem dodiru nastaje reakcija, najčešće 24 do 72 sata kasnije. Kad se jednom stekne, takva alergija ostaje cijeli život, a simptome tada može pokrenuti i znatno manja količina te tvari.

Zato krema koju koristiš mjesecima može odjednom početi smetati. I zato je crvenilo teško povezati s proizvodom: pojavi se dan ili dva nakon što si ga nanijela.

Koliko je ljudi zapravo alergično na miris

Manje nego što bi se reklo po internetu. Znanstveni odbor Europske komisije za sigurnost potrošača (SCCS) procijenio je 2012. godine da je na mirisne tvari alergično 1 do 3 % stanovništva Europe.

Ipak, prema stručnoj stranici DermNet, mirisi su odmah iza nikla najčešći uzrok alergijskog kontaktnog dermatitisa. Isti izvor upozorava da svatko tko koristi proizvode s mirisom s vremenom može postati osjetljiv na njih.

Zato Europska unija traži da se mirisni alergeni na popisu sastojaka navode pojedinačno kad ih u proizvodu ima više od 0,001 % (proizvodi koji ostaju na koži) ili 0,01 % (proizvodi koji se ispiru). Na deklaraciji ih prepoznaješ po imenima kao što su Linalool, Limonene, Geraniol, Citral ili Coumarin. Uredbom iz 2023. popis je proširen za 56 alergena, a među njima je i ulje lavande. Proizvodi koji se na tržište stavljaju nakon 31. srpnja 2026. moraju poštovati nova pravila, a oni stavljeni ranije smiju ostati u prodaji do 31. srpnja 2028.

Kome je kozmetika bez mirisa stvarno bolji izbor

Za većinu ljudi miris u kremi nije problem. Postoje ipak situacije u kojima je proizvod bez dodanog mirisa pametniji izbor:

• ekcem – AAD roditeljima djece s ekcemom savjetuje proizvode bez mirisa (fragrance-free), a ne one koji samo ne mirišu (unscented)
• rozacea – u anketama američkog Nacionalnog društva za rozaceu 30 % ispitanika navelo je miris kao okidač iritacije
• oštećena kožna barijera – kad koža peče, zateže i crveni se od svega, manje sastojaka znači i manje mogućih okidača; kako je prepoznati, pisala sam u tekstu o oštećenoj kožnoj barijeri
• potvrđena alergija na miris – tada je izbjegavanje jedina prava mjera, uz oprez i s proizvodima punima biljnih ekstrakata

Takvoj koži odgovara kratak popis sastojaka. Naš shea maslac ima jedan jedini sastojak, a aloe vera gel nema dodanog parfema. Kao konzervans gel sadrži benzilni alkohol (Benzyl Alcohol), tvar koja je i sama na EU popisu mirisnih alergena, pa ga preskoči ako ti je potvrđena alergija baš na nju.

Kako provjeriti odgovara li ti proizvod

AAD predlaže jednostavnu probu kod kuće:

1. Nanesi malo proizvoda, otprilike veličine kovanice, na unutarnju stranu ruke ili pregib lakta.
2. Ponavljaj dvaput na dan, 7 do 10 dana, u količini u kojoj ga inače koristiš.
3. Ako se pojavi crvenilo, svrbež ili oteklina, nježno ga isperi i više ga ne koristi.
4. Ako nema reakcije, proizvod možeš koristiti.

Ako se reakcija ponavlja, a ne znaš na što, javi se dermatologu. Epikutani test (patch test) može pokazati na koju točno tvar reagiraš.

Miris nije neprijatelj, ali ga treba poznavati

Mi u Maloj od lavande s mirisima radimo svaki dan. Lavanda, naranča, bergamot dio su našeg posla, a koliko miris može značiti, pisala sam u tekstu o tome zašto nas miris vrati u djetinjstvo. Upravo zato ne želim pričati da je nešto bezazleno samo zato što je iz biljke.

Ako ti koža miris dobro podnosi, nema razloga da ga se odrekneš. A ako reagira, proizvod bez dodanog mirisa nije kompromis. To je njega koja tvojoj koži u tom trenutku treba.