Koža ti je suha, a stalno je mažeš kremom? Evo zašto.

Ujutro umiješ lice, naneseš kremu i na trenutak je sve u redu. Do podneva koža opet zateže. Navečer staviš deblji sloj, a ujutro se probudiš s istim osjećajem. Onda kupiš bogatiju kremu. Pa još jednu.

A koža i dalje traži.

Ako ti je to poznato, nisi jedina. Problem gotovo nikad nije u tome što kremu ne nanosiš dovoljno. Puno češće koža dobiva ono što joj ne treba, ili joj nešto u svakodnevnoj rutini oduzima upravo ono što krema pokušava vratiti.

Više kreme ne znači više vlage

Kad koža zateže, prva pomisao je da joj treba još. Još jedan sloj, još bogatija formula, još češće mazanje. Zvuči logično, ali koža ne radi po pravilu „što više, to bolje“.

Ako krema nema ono što tvojoj koži nedostaje, deblji sloj samo dulje stoji na površini. Lice je na dodir masno, a ispod toga i dalje suho ili žedno. Zato je važnije pitanje što koži nedostaje, a tek onda koliko kreme staviti.

Gladna ili žedna koža?

Suha i dehidrirana koža zvuče isto, ali nisu ista stvar.

Suhoj koži nedostaje masnoće, odnosno lipida koji je čine mekom i zaštićenom. To je tip kože i obično je takva tijekom cijele godine. Dehidriranoj koži nedostaje vode. To je stanje koje dolazi i prolazi, a može ga imati i masna koža.

Najlakše je zamisliti ovako: suha koža je gladna, a dehidrirana žedna. Gladnoj koži ne pomaže čaša vode, a žednoj ne pomaže obrok. Često je koža i jedno i drugo u isto vrijeme, osobito kad počne sezona grijanja.

Razliku smo detaljno opisali u tekstu Suha vs. dehidrirana koža, a ovdje idemo korak dalje: zašto krema koju svakodnevno nanosiš možda ne odgovara na pravo pitanje.

Tri posla koja krema mora odraditi

Sastojke hidratantnih krema dermatolozi dijele u tri skupine, prema onome što rade. Tako ih opisuje i pregledni rad o hidratantnim kremama iz 2017. godine (Purnamawati i suradnici).

• Humektanti privlače vodu. Vežu je iz dubljih slojeva kože i iz vlažnog zraka i dovode je u površinski sloj. Takvi su hijaluronska kiselina, glicerin i urea.
• Emolijensi omekšavaju. Popunjavaju sitne razmake između stanica na površini kože, pa je koža glađa i podatnija. To su ulja i lipidi, primjerice skvalan.
• Okluzivi zadržavaju. Na koži stvaraju tanak sloj koji usporava isparavanje vode. Sami ne dodaju vlagu, nego čuvaju onu koja već postoji.

Kad jedan od tih poslova izostane, krema radi samo napola.

Zašto bogata krema ne gasi žeđ

Ovdje nastaje najčešća zabuna. Kad je koža žedna, posegnemo za najbogatijom kremom koju imamo. Ona doista zadržava vlagu, ali ako u koži nema dovoljno vode, nema ni što zadržati. Koža ostaje zategnuta ispod masnog sloja.

Vrijedi i obrnuto. Lagani gel ili serum s hijaluronom koži donese vlagu, ali ako preko njega ništa ne zatvori tu vlagu, ona brzo ispari. Suha koža tada ostaje gruba i hrapava, jer joj nije nadoknađena masnoća koja joj fali.

Zato redoslijed ima smisla: prvo ono što donosi vodu, a onda ono što je čuva.

Kad krema nije kriva

Ponekad je krema sasvim dobra, ali je navike svaki dan potkopavaju. Američka akademija dermatologije (AAD) za suhu kožu savjetuje nekoliko jednostavnih stvari, a mnoge od njih svi radimo obrnuto:

• Vruća voda. Kratko tuširanje od pet do deset minuta mlakom vodom koži je bolje od dugog i vrućeg.
• Prejako čišćenje. Sredstvo za umivanje treba skinuti nečistoću, a ne ostaviti kožu „škripavo“ čistom. Ako lice nakon umivanja odmah zateže, gel je možda prejak.
• Trljanje ručnikom. Kožu je bolje nježno potapkati nego trljati.
• Krema na potpuno suhu kožu. Dermatolozi preporučuju nanošenje dok je koža još blago vlažna, odmah nakon umivanja.
• Prečest piling. Piling može isušiti kožu, a previše pilinga vodi do crvenila i iritacije. Nakon njega uvijek ide krema.
• Suh zrak u stanu. Grijanje isušuje zrak, a s njim i kožu. Dermatolozi zato preporučuju ovlaživač zraka, osobito u spavaćoj sobi dok spavamo.

Nijedna od ovih promjena ne košta ništa, a svaka koži olakšava posao koji krema pokušava odraditi.

Kako prepoznati što tvojoj koži nedostaje

Ne treba ti test ni aparat. Dovoljno je nekoliko dana pratiti kako se koža ponaša.

Koži vjerojatno nedostaje masnoće ako je hrapava, ljušti se na obrazima ili oko nosa, rijetko se masti tijekom dana i takva je otkad znaš za sebe.

Koži vjerojatno nedostaje vode ako zateže odmah nakon umivanja, ima sitne bore koje nestanu kad naneseš kremu, djeluje umorno i bez sjaja, a u T-zoni se istovremeno može i masniti.

Prepoznaješ li oboje, to nije greška. Takva koža treba i vodu i zaštitu.

Serum donosi vodu, krema je čuva

Za žednu kožu najjednostavnija rutina ima dva koraka. Na čistu i blago vlažnu kožu prvo ide hidratantni serum, a onda krema koja tu vlagu zadrži.

Naš hidratantni serum za lice na bazi je soka aloe vere, s hijaluronskom kiselinom, glicerinom i pantenolom. Lagan je i bez mirisa, pa odgovara i osjetljivoj koži. Preko njega ide hidratantna krema s hijaluronom i skvalanom: hijaluron veže vlagu, a skvalan se stapa s kožom i pomaže da ta vlaga ondje i ostane.

Ako je koža više gladna nego žedna, dovoljna je bogatija krema na blago vlažnu kožu, ujutro i navečer, i manje agresivno umivanje.

Ne treba ti deset proizvoda. Trebaju ti dva prava, nanesena u pravo vrijeme.

Kad se javiti dermatologu

Kozmetika njeguje kožu, ali ne liječi. Ako suhoća ne prolazi unatoč njezi, ako koža puca, krvari, jako svrbi ili se crveni u mrljama, javi se dermatologu. Iza takve suhoće može biti stanje kojem treba više od kreme.

Za većinu nas odgovor je jednostavniji. Prava krema na blago vlažnu kožu i nježnije umivanje. Kad to posložiš, lice više ne moraš mazati deset puta dnevno.